


























Najveća baza propisa u Srbiji
Novodoneti zakoni, zakoni u proceduri
Online časopis za savremene pravnike

Punovažnost i ništavost alografskog zaveštanja
Za punovažnost alografskog zaveštanja nije od značaja ko je sačinio njegov tekst, tako da to može učiniti i lice koje će kasnije biti svedok sačinjavanja tog zaveštanja.
Iz obrazloženja:
"...Odredbom člana 85. Zakona o nasleđivanju propisano je da zaveštalac koji zna da čita i piše može zaveštanje sačiniti tako što će pred dva svedoka izjaviti da je već sačinjeno pismeno pročitao, da je to njegova poslednja volja i potom se na pismenu svojeručno potpisati. Svedoci se istovremeno potpisuju na samom zaveštanju, a poželjno je da se naznači njihovo svojstvo svedoka. Saglasno navedenoj zakonskoj odredbi, za punovažnost ove vrste testamenta potrebno je da ga zaveštalac sam napiše ili da drugom izdiktira sadržinu zaveštanja, da to zaveštanje pročita, da ga prizna za svoje i da zavešanje potpiše, pri čemu je neophodno prisustvo dva svedoka za vreme njegovog priznanja zaveštanja za svoje i njegovog svojeručnog potpisivanja zaveštanja. Alografsko zaveštanje zaveštalac ne mora da svojeručno napiše i po pravilu ovu vrstu zaveštanja po kazivanju zaveštalaca sastavlja drugo lice, veoma često i advokat. Kako se radi o jednoj vrsti tehničkog posla, za punovažnost zaveštanja nije od značaja ko je sačinio tekst zaveštanja, pa to može biti i lice koje je zainteresovano za sadržinu zaveštanja, a i lice koje će kasnije biti svedok sačinjavanja zaveštanja. Iz tih razloga su bez uticaja su navodi žalbe tužioca, koji su isticani i u toku postupka, da su testamentalni, odnosno svedoci osporenog zaveštanja međusobno bliska lica (supružnici), kao i da je lice, advokat koji je sačinio tekst zaveštanja, istovremeno i svedok zaveštanja..."
